Saturday, April 21, 2007

U POTRAZI ZA KNJIGOM: "On Bullshit" Harry Frankfurt


"On Bullshit"


Harry Frankfurt

Princeton University

1986


Srpski prevod:

"O Proseravanju"

2007



"... By virtue of this, bullshit is a greater enemy of
the truth than lies are".



Javno mnjenje je divna stvar. Svaki pojedinac je u
prilici da na ovaj ili onaj nacin poseduje stav o
bitnim drustvenim zbivanjima i pojavama. Fenomeni
se pohvaljuju, osudjuju ili bivaju predmet
zgrazavanja i obozavanja. Okolnosti se procenjuju i
objasnjavaju, traze im se koreni i uzroci. Mediji sve
vise i vise zavise od ljudi koji ce gradjanstvu
objasniti sta se desava i ukazati im na ono sto ih
najverovatnije ocekuje.


Danas, ljudi vise ne moraju da cekaju na TV
voditelja
koji je okruzen analiticarima i politicarima,
da im kaze sta se desava i zasto se bas to i na taj
nacin desava. Internet je preuzeo ulogu voditelja koji
je okruzen sa milionima analiticara od kojih ce vam
(ako znate da ih odaberete) vecina reci bas ono sto i
sami mislite da je istinito. A i sami cete im sasuti
sve sto vasa malenkost smatra da je neoboriva
cinjenica.


Prva stvar na koju se svaki prosecni korisnik
interneta navuce su internet forumi i chat. Svi
volimo da odemo na neki forum i do mile volje
raspravljamo o svemu i svacemu. Svako moze da
iznosi svakakva misljenja i da ih sa vise ili manje
uspeha brani i argumentuje. Takodje, svako je u
mogucnosti da izrazi svoje misljenje o tudjim
stavovima i idejama, da ih napada ili da se sa njima
naiskrenije poistovecuje.


Ipak, postoji neka vrsta zaludnosti u svemu tome.
Jer, na kraju krajeva - internet forumi ne postoje
radi njihove sadrzine. Oni su tu da obezbede prostor
za vase proseravanje
. Niko na forumu nije obavezan
da zaista zna istinu i da barata podacima koji su
istini bliski. Mnogo je vaznije izreci svoje misljenje,
cuti tudje misljenje o vasem misljenju i izgubiti se u
mocvari nagadjanja, poluistina i jalovog raspravljanja
o stvarima o kojima se nema zaista iskren i utemeljen stav.
Ali sta je tome alternmativa?! Pa, po Frankfurtu
postoje dve alternative. Jedna je da sa uzdrzite od
iznosenja misljenja o stvarima o kojima nemate
dovoljnog znanja. Ovo je poprilicno nemoguce, zato
sto niko nema SVA znanja o zadatoj temi diskursa.
Druga alternativa je da nastavite sa iznosenjem vasih
tvrdnji o tome kako stvari stoje, ali morate biti
svesni da se najverovatnije u velikoj meri -
proseravate.


Moderni skepticizam u Epistemologiji (grana
Filozofije koja se bavi poreklom i svojstvoma znanja)
istice da mi i nismo u mogucnosti da steknemo
pouzdanja znanja o objektivnoj stvarnosti. On negira
svaku mogucnost znanja kako stvari funkcionisu ili
jesu.


Proseravanje je neizbezno, zato sto po Frankfurtu,
gradjanin demokratskog drustva ima obavezu da
poseduje svoje misljenje o svemu sto utice na njegov
zivot. Okolnosti od njega cesto traze da to svoje
misljenje i iskaze, iako on skoro nikada nema sve
potrebne cinjenice da bi uspesno izveo istinite
zakljucke.


Iako je proseravanje po Frankfurtu jedna od
najupadljivijih osobina kulture, ni nauka, ni filozofija
se nisu njime bavile. Autor stoga pocinje sa
tumacenjima iz Oksfordskog recnikom Engleskog
jezika. Nakon toga prelazi na tumacenja iz rada
Maksa Bleka koju umesto pojma proseravanje koristi
termin podvaljivanje, koje definise kao obmanjivanje
nepravilnim tumacenjem
, pojam slabiji od laganja,
podrazumeva pretencioznost u izrazavanju svojih
osecanja ili misljenja.


Frankfurt istice da proseravanje nije namerno (u
smislu pakosno, zlobno) obmanjivanje. Laganje je
namerno jer ima cilj da se prikrije istina. Onaj koji
se proserava nema zlobnu nameru da obmanjuje jer
on i ne zna istinu. Ipak, nije bas najjasnije gde se na
nekom imaginarnom kontinuuma nalazi proseravanje
u odnosu na laganje i govorenje istine.

Pretencioznost je bitna (ali ne i sveprisutna) odlika
proseravanja. Cak i kada neko govori istinu na neki
pretenciozan nacin - ona nam zvuci kao
proseravanje. Sto se laznog tumacenja tice, tu
Frankfurt navodi dva nivoa. Lazov govori dve
neistine. Jedna je o stanju stvari. Druga je o
njegovom poznavanju pravog stanja stvari. Onaj koji
se proserava nas laze samo o njegovom poznavanju
pravog stanja stvari koje su predmet razgovora. To
je svrha njegovog govora.


Lenjost i opustenost u govoru. U ovome je neka
vrsta sustine proseravanja po Frankfurtu. U
razgovoru ljudi se najcesce proseravaju zato sto ne
vode previse racuna o argumentaciji iza njihovog
misljenja o stanju stvari. Mnoge reci bivaju izrecene
bez vodjenja racuna o njihovoj korelaciji sa istinom i
bez njihove prethodne verifikacije. Ipak, tesko je
zamisliti opusteni razgovor koji bi tekao uz stalne
digresije na verifikovane cenjenice i pouzdane
izvore.


Frankfurt navodi primer jedne anegdote iz
zivota Fanije Paskal.
Nakon izvadjenih krajnika,
Paskalova lezi u bolnici a posecuje je Ludvig
Vitgenstajn. Na njegovo pitanje kako se oseca,
Fanija mu dogovara da se oseca "kao pregazeno
pseto". Na to joj Vitgenstajn sa gadjenjem odgovara
"Pa, ti ne znas kako se pregazeno pseto oseca".
Ovo
zaista zvuci bezosecajno i tesko je zamisliti da se
ovakav razgovor odvija cesto...


Po Frankfurtu, opustenost i lenjost u razgovoru ima
jednu vaznu posledicu i ona ce posluziti kao nas
zakljucak. Opustenost i lenjost u razgovoru ima za
svoju posledicu ispraznost takvog razgovora. On
postaje proseravanje, jer iz vasih usta ne izlazi nista
osim toplog vazduha. Takve reci nemaju nikakvu
hranljivu vrednost, bas kao sto to nema hrana kada
postane izmet. Zato, uzdrzite se od proseravanja.
Time cinite uslugu i sebi i drugima.
Knjiga "O Proseravanju" je trenutno u knjizarama.


Esej "On Bullshit" mozete skinuti u celosti sa ove
adrese:


"Part of its attraction lies in watching a first-rate mind dissect a second-rate concept."
Daily Teleghraph
-----------------
KONTAKT:
IDEJE - OGLASI - NAJAVE - KOMENTARI
REDAKCIJA WEB STRANICE:
SMS: o63/40 82 16

0 Comments:

Post a Comment

<< Home